Autor: Hrvoje Jelen

Razlika između normalne i patološke anksioznosti

Published on by Hrvoje Jelen

Svi smo ponekad anksiozni i to nije nužno razlog za brigu al ponekad može
preći granicu. Provjeri je li tvoja anksioznost sasvim normalna ili prelazi
zdrave okvire i zahtjeva neki oblik intervencije

 

NORMALNA ANKSIOZNOST

 

PATOLOŠKA
ANKSIOZNOST

 

Kratkotrajna, ovisna o situaciji

Kronična, neovisna o situaciji

Osoba kontrolira anksioznost

Anksioznost kontrolira osobu

Ako nema opasnosti, osoba je opuštena i ne brine

Ako nema opasnosti, osoba je napeta jer brine što bi se moglo dogoditi

Svakodnevne brige povezane s događajem (npr. plaćanje računa, prekid
romantične veze)

Stalna briga o raznim stvarima

Realan strah od opasnog mjesta, situacije ili objekta

Iracionalan strah ili izbjegavanje mjesta, situacije ili objekta koje je
malo ili nimalo prijeteće

Sram u neugodnoj socijalnoj situaciji

Izbjegavanje socijalne situacije zbog straha od poniženja ili
osramoćivanja

Briga, tuga ili teškoće sa spavanjem odmah nakon traumatskog događaja

Ponavljajuće noćne more, sjećanja ili emocije vezane za prošle traume
(više od mjesec dana nakon traume)

Nervoza i napetost dolaze zbog osjećaja da opasnost dolazi iz situacije
(npr. ispit, razgovor za posao)

Nervoza i napetost dolaze “iznutra”, iz vlastitih tjelesnih
osjeta strah od straha

Kako prepoznati i svladati panični napadaj?

Published on by Hrvoje Jelen

Panika je iznenadni i intenzivan osjećaj straha koji može dovesti do fizičkih i emocionalnih simptoma. Panični napadi mogu se dogoditi bilo gdje i bilo kada, te značajno utjecati na kvalitetu života.

Simptomi paničnog napada:

  • Snažni otkucaji srca
  • Ubrzano i plitko disanje
  • Osjećaj gušenja – ne možemo doći do kisika iako brzo dišemo
  • Bol u prsima
  • Mučnina
  • Vrtoglavica
  • Strah od smrti
  • Osjećaj gubitka kontrole

Uzroci paničnih napada

Uzroci paničnih napada nisu u potpunosti razjašnjeni, ali se smatra da su povezani s kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Neki od mogućih uzroka su:

  • Stres
  • Traume
  • Povećana osjetljivost na stres
  • Nedostatak sna
  • Određene tvari ili lijekovi

Dijagnoza paničnog napada

Dijagnozu paničnog napada postavlja psihijatar na temelju razgovora o simptomima i medicinske povijesti. U pravilu liječnik će odrediti neke preglede kako bi otklonio sumnju na druge dijagnoze.

Liječenje paničnih napada uključuje:

  • Psihoterapiju, kao što je bihevioralno-kognitivna terapija
  • Lijekove, kao što su antidepresivi ili anksiolitici koje po potrebi može propisati liječnik

Prevencija paničnih napada

Postoji nekoliko stvari koje možete učiniti da biste smanjili učestalost i intenzitet paničnih napadaja:

  • Upravljanje stresom
  • Redovita tjelesna aktivnost
  • Kvalitetan san
  • Zdrava prehrana
  • Izbjegavanje kofeina i alkohola

Ukoliko Vas muče panični napadaji, javite se s povjerenjem.